History of Tuba Rai Metin

Lia Menon hosi Presidente Foundasaun - Angelo B. C. Soares
Permite hau atu fahe ho Ita Boot sira, ami nia istoria hari organizasaun no fo servisu atendemento ida ne’ebe ho kualidade durante tinan 15 ikus no ami nia visaun hodi kontinua dezelvolve Kaebauk.

Ami nia Jornada no Servisu Principal hirak ne’ebe Realiza

Ami hahu ami nia operasaun iha tinan 2001, hanesan Programa Micro Kredito, ne’ebe hetan suporta hosi Organizasaun Nao Governo - ONG ida hosi Estados Unidos Amerika ho naran Save the Children. Hahu hosi inicio, ami nia objetivo atu hadi’a Inan feton no familia kiak sira nia moris, liu hosi oferese servisu finanseira. Provas hatudu ona katak atividade Micro Kredito inportante tebes hodi dezenvolve ekonomia nasaun ida nebe deit, liu-liu atu hatene lolos katak servisu finanseira ne’ebe iha ka egiste uituan liu. Iha programa dahuluk ami oferese deit produtu ida mak hanesan Kredito ba Grupo, ne’ebe fo kredito ho montante entre $50 no $100 ba kada Membro iha Grupo laran. Iha tinan 2002, Managemento hosi Programa Micro Kredito, muda ba Catholic Relief Services – CRS hodi habelar tan programa ba iha Municipio Baucau. Iha duni tinan 2002, formalmente ami regista programa refere hanesan Instituisaun Micro Finansas ne’ebe hanaran Tuba Rai Metin ka TRM. Operasaun TRM nian lao ho diak ho suporta nomos supervizaun hosi CRS to’o krize iha tinan 2006-2007, ne’ebe involve disturbi sivil ida ne’ebe makaas tebe-tebes. Hanesan rezultado hosi krize ida ne’e, obriga Instituisaun Micro Finansas 13 iha Timor-Leste labele kontinua sira nia aktividade tamba lakon fiar no sasan. Inpakto hosi krize ida ne’e ba Tuba Rai Metin boot tebe-tebes. Ami nia Director Executivo desidi hodi refuzia ba Australia, ne’ebe hodi resulta CRS lakon fiar ba equipa ne’ebe sei iha no konsidera katak TRM nia opersaun ne’ebe lao hela ne’e finanseiramente labele ona. Ho equipa ne’ebe sei iha, ami desidi hodi kontinua TRM nia operasaun, ho independente. Tamba iha momento neba ami fiar katak, krize labele sai hanesan razaun mai ami atu hapara ajudus ba Maluk sira. Ami iha konfiansa katak ami bele halao opersaun tamba ami iha ona experiencia hodi hala’o operasaun ida ne’e antes krize ne akontese.

Ami introdus strategia barak hodi bele responde ba opstaklu barak iha tempo neba, ida mak ami tengke obriga-an hodi hamenus kustu operasaun hotu-hotu. No pior liutan too husu atu staff sira servisu sem vencimento ba fulan balun. Finalmente, ami foti desizaun hodi kontinua TRM nia opersaun hanesan instituisaun independente, nudar hatudu ona iha istoria sucsessu ne’ebe iha. Buat hirak ne’e hotu sei la akontese wainhira laiha dedikasaun hosi equipa tomak ne’ebe kontinua tau sira nia komitmento ne’ebe boot ba TRM iha tempo ida ne’ebe susar tebes. Iha Staff lubun balun hatudu duni sira nia honestidade nomos lealidade durante tempo krize hodi rai osan ho montante boot iha sira ida-idak nia uma. Ida ne’e sira tengke halo duni tamba laiha Banku ida iha nasaun laran, ne’ebe bele simu deposito iha momento neba. Iha sorin seluk ema barak iha Dili sai husik hela sira nia uma hodi sai hanesan refuijado iha rai laran, maibe laiha sentavos ida mak lakon hosi osan hirak ne’ebe staff hirak ne’e rai. Wainhira nasaun neneik-neneik hahu stavel fila fali, TRM hahu hetan fila fali oportunidade no ami bele manege fila fali operasaun hotu ho independente. Iha inisio tinan 2007, ami hahu halo expansaun fila fali, hodi loke tan Sukursal ida iha Municipio Lautem.

Iha fim de tinan 2009, TRM hahu halo parseria ho UNCDF liu hosi Kompania BASIX, Instituisaun Microfinansas ida ne’ebe ho experiencia barak ne’ebe mai hosi India. Hanesan resultado hosi parseria ida ne’e, instituisaun rua ne’e hatudu sira nia ascesor technico ida hodi fo assistensia mai ami hodi hadia ami nia programa mikro kredito. Parseria ida ne’e beneficia signifikado tebe-tebes no iha tinan 2010, ami hahu oferese imprestimo ba individu ho tipu oi-oin inklui produtu ba agrikultura, negosio kiik oan no imprestimo ba konsumu hanesan hadia uma, vehiculo nomos imprestimo ba edukasaun. Iha tinan hanesan, depois de Banku Central desenvolde regulamento ba ODTI no sai hanesan obrigatorio ba Instituisaun Microfinansas hotu-hotu, tengke regulariza hotu, TRM hahu hala’o prosesu hodi bele hetan licenca ba ODTI.

TRM hahu tama iha fase foun ba transformasaun, hosi instituisaun ida ne’ebe la halo lukru ba fali ida ne’ebe halo lukru. Durante iha prosesu transformasaun nia laran, TRM halo tan expansaun ba Municipio 13 no fo asistensia ba benefisiario 7000 resin, liu hosi produtu imprestimu sira. Ida ne mak halo ami sai nudar Instituisaun Microfinansas ida ne’ebe boot liu iha nasaun laran. Jornada ida ne’e sei labele sucsessu se laiha fundo hosi Hivos Triodos, Incofin, Grameen Credit Agricole nomos PlaNis, ne’ene fo asistensia inportante durante fase defisil hodi halo fondasi iha tinan 2010 too tinan 2012. Hosi tinan 2013 mai oin, TRM hahu halo assosiado ho Instituisaun Finanseira avansado sira, hanesan IFC, EIB, Incofin nomos BOPA. Liu hosi assosiasaun hirak ne’e TRM hetan benefisia hosi imprestimo, doasaun, nomos apoio technico, ne’ebe servi substansialmente hadia prosesu manajementu, strutura organizasaun no ami nia actividade mikro-kreditu. Nufim TRM bele hasa’e no hadia nia Portufolio Imprestimo Bruto sira, hosi USD$ 300,000 iha tinan 2009 to’o Milliao 10 liu, iha tinan 2015.

Sai Nudar ODTI ida

Nudar parte ida hosi prosesu atu bele hetan licensa permanente, BCTL halo avaliasaun ba ami nia Sistema sira iha Edeficio Sukursal balun, hodi determina TRM nia efetividade. Ami nia pratika mitigasaun ba risku no prosedura ba kontrolu interna, hetan mos investigasaun. Hafoin hetan tia licensa kompleto, BCTL hala’o sira nia inspesaun annual iha ami nia fatin, hodi asegura katak ami nia operasaun kontinua la’o ho diak, forti no tuir lei. Iha tinan 2015, BCTL fosai Licensa ODTI Preliminary ba TRM, nudar pilar inportante ida iha jornada, hodi sai nudar ODTI dahuluk ne’ebe hetan licensa. Nudar parte ida hosi faze ikus ba transformsaun, TRM tengke sai nudar entidade foun ida no ami desidi hodi tau nia naran “Kaebauk Investimentu no Finansas, S.A. ou KIF.

Sasan finansas nian hotu-hotu tengke halo transferensia ba KIF no husik hela TRM nudar ONG ida ho nia managementru ketak hodi foka liu ba Programa Agrikultura no Literasia Finanseira. Pur-enquanto, KIF kontinua halao nia aktividade Mikro-Kredito ne’ebe antes ne’e halao hosi TRM ho professional no transparante. KIF nudar Kompania Assionista ida ho Kompania 4 hanesan Asaun nain mak hanesan TRM, BOPA, IFC ho Assosiasaun TURAME. Atu bele kria regime governanca interna ida ne’ebe forte, ami hari ona equipa management ida ne’ebe forte no responsavel hodi reforsa tan strutura Corporasaun Governance ida ne’ebe egiste, hadi’a diak liutan managementu ba risku nian, relatorio nomos prosesu kontrolu. Hadi’a ami nia-an mak prosesu ida ne’ebe lao hela ho mudansa paisagem teknologia ne’ebe lalais liu nomos haburas spetativu hosi ekosistema externa.